16. travanj 2010.

Svibanj u HNK Ivana pl. Zajca

Na blagajni riječkog HNK Ivana pl. Zajca počela je prodaja ulaznica za programe u svibnju ove godine. U svibnju riječko Kazalište donosi čitav niz atraktivnih predstava od premijernih do repriznih kao i koncerte koji svojim programom zasigurno neće razočarati glazbenu publiku...

Prva predstava na programu je romantičarska opera „Lucia di Lammermoor“ Gaetana Donizettija koja donosi priču o strastvenoj ljubavi s tragičnim završetkom. Od svoje praizvedbe 1835. do danas ta opera s jednakom strašću i snagom privlači opernu publiku pa tako i riječku. Donizettijevu Luciju sa sjajnom pjevačkom podjelom ne propustite pogledati u ponedjeljak, 3. svibnja u 19,30 sati na pozornici riječkog Kazališta. Orkestrom riječke Opere ravna maestro Nikša Bareza, a režiju potpisuje Damir Zlatar Frey. 

Sljedeći dan, odnosno u utorak, 4. svibnja u 19,30 sati pozornicu će osvojiti glumački ansambl Hrvatske drame. Naime, na programu je intrigantna predstava „Med+pepeo/Iznad ponora“ u režiji Françoisa-Michela Pesentija. Predstava koja propituje problem antičkog kora u javnosti je izazvala čitav niz različitih komentara. „Ono što je važno jest cjelina energije i njezina širenja na sve segmente izvedbenoga čina. Odmah nam je kazati: kontroverzna je, u ponečemu dojmljiva i svenazočna...“, napisao je istaknuti teatrolog Darko Gašparović u Vijencu.

U povodu međunarodnog skupa „Les recontres“ na riječkim daskama bit će ponovno izveden balet „Ogledalo duše“ koji je publiku ostavio bez daha. Francuski koreograf i redatelj Patrick Delcroix napravio je s riječkim baletnim ansamblom izazovnu i emotivnu predstavu na svjetskoj razini. Potvrdile su to i mnogobrojne sjajne kritike poput one objavljene u „Globusu“ iz pera Glorije Fabijanić –Jelović: „Bila je to plesna priča koja nikoga ne ostvalja ravnodušnim; muzikalna, estetična, emotivno izazovna, sanjarski fluidna, poetična.“

Talijanska drama ovu sezonu zaključuje velikim projektom, tj. bajkom za djecu i odrasle pod nazivom „Somewhere city“ nastalom prema ideji istaknutog umjetnika Gorana Lelasa. Tekst o stanovnicima grada koji lebdi na nebu i putuje svijetom, donoseći svima poruku mira i bratstva, nadasve poruku koja poziva da se poštuje okoliš i cijeli svijet poput velikoga grada koji valja štititi i braniti, napisala je talijanska redateljica Paola Galassi u suradnji a mladim glumcem i piscem Massimom Pagnoniem. Živopisne likove interpretirat će glumci Talijanske drame i njihovi gosti poput Elvije Nacinovich, Brune Nacinovich, Elene Brumini, Rosanne Bubole, Alide Delcaro, Tonija Plešića, Žaka Valente, Giuseppea Nicodema, Giorgia Amodea i drugih. Premijera je u srijedu, 12. travnja u 19,30 sati a reprizne su izvedbe 13.,14., i 15. travnja u riječkom HNK.  Predstva se izvodi uz titlani prijevod.

Posljednja ovosezonska premijera Baleta riječkog HNK Ivana pl. Zajca bit će glazbeno-scenska poslastica. Riječ je o „Daphnis i Chloe“ Maurica Ravela u koreografiji i režiji najistaknutijeg hrvatskog baletnog umjetnika Staše Zurovca i pod ravnanjem maestre Nade Matošević. Premijera je na programu u subotu, 22. svibnja u 19,30 u riječkom HNK a reprizne izvedbe su: 24., 28., 29. i 31. svibnja te 1. i 2. lipnja. Djelo „Daphnis i Chole“ baskijsko-francuskog skladatelja i pijanista Maurica Ravela praizvedeno je u pariškom Théâtre du Châtelet 1912. godine. Iako je premijera baleta razočarala, drugo uprizorenje pokazalo je njegovu pravu vrijednost, uvrstivši ga među velike balete 20. stoljeća. Sam Ravel djelo je opisao kao „koreografsku simfoniju“ a inspirirano je istoimenom poemom grčkog pisca Longusa. U ovo će baletno djelo biti inkomporiran i Ravelov „Bolero“.  

Istaknuto mjesto u svibanjskom programu riječkog Kazališta pronašla su i dva koncerta. Prvi je na programu Komorni koncert puhačkog kvinteta orkestra Opere u sklopu ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“ i to u subotu, 15. svibnja u 12 sati. Uz domaće puhačke snage, oboista Nedžada Karabdića, klarinetista Fabrizija Maschija, fogotista Viktora Kaminskog i Tomislava Pavlića na rogu, na koncertu ćemo slušati i prvu flautu Simfonijskog orkestra HRT-a Tamaru Coha Mandić koju su hrvatski glazbeni kritičari ocjenili flautisticom „plemenitog zvuka“, a njezinu interpretaciju „s visokom razinom muziklanosti i virtuoziteta“. Na programu su djela „Divertimento“ Haydna, „Mala suita“ Papandopula, „Tri kratka komada“ Iberta, „Mala suita“ Debussyja i „Stari mađarski plesovi“ Farkasa.

Drugi koncert „Antika u klasici“ bit će istinski glazbeni doživljaj a dolazi pri kraju ove sezone riječkog Kazališta.
Ako volite glazbu onda je dolazak u riječki HNK u četvrtak, 27. svibnja u 20 sati na taj koncert pun pogodak.  Iznimno atraktivan i bogat program počet će  „Medeom“ Jiříja Antonína Bende a nastavit će se dvama djelima Ludwiga van Beethovena, Koncertom za klavir i orkestar br.5 poznatijim pod nazivom  „Emperor concerto“ i uvertirom „Leonore III“ iz jedine Beethovenove opere „Fidelio“.

Orkestrom Opere riječkog Kazališta ravnat će istaknuti maestro Anton Nanut a režiju potpisuje Ozren Prohić. Na koncertu „Antika u klasici“ solistički će se predstaviti  jedan od najistaknutijih hrvatskih pijanista mlađe generacije Riječanin Goran Filipec, pijanistički virtuoz koji iza sebe ima nastupe  u koncertnim dvoranama poput  Carnegie Halla u New Yorku, Salle Frank Martin u Ženevi, National Concert Halla u Dublinu, Salle Cortot u Parizu, velike dvorane Muziekcentrum Vredenburg u Utrechtu.

Svi oni koji nisu stigli popratiti Kamovfest i njegov središnji događaj, praizvedbu „Da je proklet Kam“ u režiji i dramatrugiji Laryja Zappije, ne moraju očajaviti. Ista predstava na programu je ponovno u svibnju i to u utorak, 25. i srijedu, 26. s početkom u 19,30 sati. „Od prvih najava riječke kulturne godine posvećene stotoj obljetnici smrti vjerojatno najvećeg riječkog književnika dosad, pitam se što bi Kamov, anarhist i psovač, rekao na sve to. U svakom slučaju, stoljeće Kamovljeve odsutnosti, u kojem je uglavnom prešućivan, dobilo je svoj omaž. Predstava Da je proklet Kam višeslojna je kao i Kamovljevo pismo. Raspletanje slojeva traži poznavanje literature i poziva i na ponovno gledanje i na ponovno čitanje“, napisala je Tatjana Sandalj za Kulisu.eu, novine za kulturu i izvedbene umjetnosti. Uz to, u utorak 25. svibnja u 18,30 sati u foyeru Kazališta bit će održano predstavljanje knjige Laryja Zappije – hommage à J.P. Kamovu „Da je proklet Kam“ elegija vrhu zalutale duše. Knjižica je izdana u okviru „Kazališne knjižnice“.





 

15. travanj 2010.

Izložba u MSU: Par lijevih cipela – Povratak u stvarnost u istočnoj Europi

Izložba se otvara sutra, 16. travnja, a može se razgledati do 30. svibnja 2010...

Što se krije iza naslova? Boris Buden u tekstu „U cipelama komunizma“, teze o posljedicama komunizma ilustrira podatkom o eksponatima budućeg varšavskog Muzeja komunizma. Naime, riječ je o paru lijevih cipela s objašnjenjem da su ih dobivali radnici varšavske čeličane sredinom pedesetih godina kao neku vrstu bonusa, pretpostavljamo kao nagradu za dobar rad. Na primjeru „para lijevih cipela“  moguće je o prošlom vremenu govoriti kao apsurdu komunističkog sustava i njegovu rigidnom odnosu prema pojedincu i zajednici. Moguće je, također, vidjeti „par lijevih cipela“ kao metaforu ekonomske proizvodnje u kojoj su mnogi prizvodi doista bili ogledalo nefunkcionalnosti, nezgrapnosti i besmisla koje je vladalo tim društvima. Međutim, da stvari nisu bile crno-bijele pokazuje banalna činjenica da je taj par lijevih cipela bilo moguće nositi i u njima, doduše neudobno, ali ipak hodati.

Ovaj izložbeni projekt želi se baviti upravo simptomom dvostrukog stanja, istodobno kritikom, ali i afirmacijom tog „utopijskog projekta“. Tema jest komunistička prošlost, ali ne njezini ostaci, nego provjera stvarnosti  u postkomunističkim zemljama. Izložba govori o društvima, ali i o pojedincima – protagonistima prošlih vremena, prije i poslije pada Berlinskog zida, od Tita, Honeckera, Tuđmana, Miloševića i vlastitih očeva, pa sve do glazbenih pop ikona i Pape.... Ali i fiktivnih državnih paktova, utopijskih svemirskih projekata ili postkomunističkog raja divlje gradnje... 

Izložena djela u tehnici fotografije, videa, slikarstva, instalacija i ambijenata nastala su tijekom nekoliko proteklih godina i direktna su refleksija stvarnosti, društvenih i individualnih stanja, povijesnih i recentnih događaja, ali ujedno postavljaju snažna pitanja o temeljnim pravima i slobodama.

Na izložbi sudjeluju umjetnici: Katerina Šedá (1979, Češka), Jaan Toomik (1961, Estonija),  Miroslaw Balka (1958, Poljska), Šejla Kamerić (1976, BiH), David Maljković (1973, Hrvatska), Dunja Zupančič, Dragan Živadinov i Miha Turšič, (Slovenija), Milivoj Bijelić (1951, Hrvatska-Njemačka), Andreas Fogarasi (1977, Austrija), Sanja Iveković (1949, Hrvatska), Andreja Kulunčić (1968, Hrvatska), Via Lewandowsky (1963, Njemačka),  IRWIN (grupa osnovana 1983: Dušan Mandič, 1954; Miran Mohar, 1958; Andrej Savski, 1961; Roman Uranjek, 1961; Borut Vogelnik, 1959), Dalibor Martinis (1947, Hrvatska), Zlatko Kopljar (1962, Hrvatska), Nedko Solakov (1957, Bugarska), Mladen Stilinović (1947, Hrvatska), Pavel Braila (1971, Moldavija).

Kustos izložbe: Tihomir Milovac

Izložba je ostvarena u suradnji s Goethe-Institutom.

14. travanj 2010.

"Lucia di Lammermoor u riječkom HNK Ivana pl. Zajca

Skorašnja premijera opere "Lucia di Lammermoor" Gaetana Donizettija pod vodstvom maestra Nikše Bareze i u režiji Damira Zlatara Freya izvest će se u subotu, 24. travnja 2010. u 19,30 sati...

Posljednja ovosezonska operna premijera koja će biti izvedena na riječkim kazališnim daskama romantičarska je Donizettijeva opera „Lucia di Lammermoor“  nastala na talijanskoj belkantističkoj tradiciji u kojoj je opjevana tragična sudbina ljubavnika iz zaraćenih škotskih obitelji. Pod ravnanjem maestra Nikše Bareze koji je odavno osvojio svjetske pozornice, a u Rijeci je rado viđen i već udomaćen gost te u režiji istaknutog redatelja Damira Zlatara Freya kojemu je ovo, nakon „Tosce“, druga operna režija u karijeri, u naslovnoj ulozi izmjenjivat će se dvije mlade hrvatske operne pjevačice moćnoga glasa Ivana Lazar i Lana Kos.

Zanimljivo je kako će objema mladim koloraturnim sopranisticama Ivani Lazar i Lani Kos ovo biti prvi okušaj u jednoj od najzahtjevnjih uloga uopće napisanih za koloraturu. Naime, poznato je kako je Donizettijeva „Lucia di Lammermoor“ pisana za pjevače iznimnih vokalnih sposobnosti, a vrhunac pjevačke zahtjevnosti dolazi do punog izražaja u ulozi Lucije a najviše u vokalnoj dionici Lucijinog ludila.

Tridesetčetverogodišnja Ivana Lazar već se dokazala na pozornici zagrebačkog HNK gdje je debitriala 2001. godine u Puccinijevoj jednočinki „Sestra Angelica“ , a do danas je na toj pozornici ostvarila niz najznačajnijih koloraturnih uloga od Gilde preko Kraljice noći i Oscara do Marthe. Poznata je i kao vrsna interpretatorica barokne glazbe a od 2006. godine stalna je gošća- solistica svjetski renomiranog ansambl „Le Parlement de Musique“ iz Strassbourga.

Dvadesetšestogodišnja Lana Kos može se pohvaliti činjenicom kako je bila najmlađa solistica u povijesti Bavarske državne opere u Münchenu. Miljenica kolega i publike u Münchenu Lana Kos dokazala se svojim sjajnim interpretacijama na domaćim i europskim pozornicama.
Ulogu Lorda Enrica Ashtona pjevat će izmjenice gostujući bariton Vitomir Marof i riječka baritonska zvijezda Robert Kolar. Veliku ljubav Lucije, Sir Edgarda di Ravenswooda pjevat će  tenor atraktivne scenske pojave, solist riječke Opere Davor Lešić. Lord Arturo Buklaw je domaći tenor Sergej Kiselev, a bas Siniša Štork također solist riječke Opere interpretirat će Raimonda Bidebenta.

Donizettijeve opere u povijesti riječkog kazališnog života zauzimale su važno mjesto, a prvi put „Lucia di Lammermoor“ izvedena je u Rijeci, 12 godina nakon praizvedbe u Napulju, godine 1847. pod ravnanjem Giovannija Scaramellija i u izvedbi Compagnije drammatice Torello Chiari. Kasnije je izvođena 1864., 1866. i 1872. godine.  U današnjoj kazališnoj zgradi izvedena je Lucija 1888., 1890. i 1900. U novijoj povijesti „Lucia di Lammermoor“ premijeru je imala 22. lipnja 1954. godine pod ravnanjem Vladimira Benića te u režiji i dramaturškoj obradi Vida Fijana.  Predstava je bila vrlo uspješna i u tri kazališne sezone, s Micom Glavačević u naslovnoj ulozi, izvedena je 21. put. Prigodom zagrebačkog gostovanja predstave, početkom veljače 1955. kritika je bila oduševljena. „Da bila je to predstava u velikom stilu!.... „Ako se nakon ovog kaže ,da otići u Rijeku, a ne vidjeti izvedbu Lucije znači propustiti jedan veliki umjetnički doživljaj, onda to ne zvuči kao kurtoazni kompliment.“ (Vjesnik, 17. veljače 1955.).
Od posljednje premijere „Lucije di Lammermoor“ prošlo je punih 18. godina. Premijera je bila  5. lipnja 1992. godine pod ravnanjem Davorina Hauptfelda i u režiji Vlade Štefančića s Olgom Šober u naslovnoj ulozi.

U najnovijoj riječkoj produkciji „Lucije“ redatelj Damir Zlatar Frey ovom prigodom potpisuje i scenografiju, kostimografiju i koreografiju. Oblikovatelj svjetla je Raffaele Cavarra a asistent scenografa i kostimografa je Toni Plešić.

Asistent dirigenta je Igor Vlajnić dok su korepetitori Ana Anconelli i Igor Vlajnić koji je i zborovođa. Koncertna majstorica je  Danijela Maras Mendiković.
Reprizne izvedbe „Lucije di Lammermoor“ su na programu: 26., 27., 28., 29.i 30. travnja te 3. svibnja 2010. godine.


 

13. travanj 2010.

"Turbofolk" u konkurenciji Međunarodnog festivala bez prijevoda

Ovogodišnje 14. izdanje JPF-a Međunarodnog festivala bez prijevoda održat će se u užičkom Narodnom pozorištu od 13. do 20. travnja 2010. godine. U službenoj će konkurenciji sudjelovati sedam kazališta s isto toliko predstava, a među njima je i „Turbofolk“, uspješnica riječkog HNK Ivana pl. Zajca...

Predstava riječkog Kazališta na programu je četvrtog dana festivala, 16. travnja s početkom u 19,30 sati u Narodnom pozorištu Užice, a dan nakon „Turbofolk“ će gledati i publika u Narodnom pozorištu u Nišu.

Prema riječima selektora Festivala bez prijevoda Bojana Munjina program ovogodišnjeg užičkog festivala otvara pregršt estetskih i socijalnih pitanja, važnih i za našu dušu i za naš život.

„Ovaj festival ne haje za teorijske rasprave o suvremenom kazalištu: on nudi ono što je dobro i ono što je važno“, poručuje selektor Munjin te, među ostalim, ističe: „Ovo vrijeme sluti krizu i novo podrhtavanje tla, dok svježe rane ratova i društvenog kaosa još nisu zarasle i to vrijeme se pita kroz gorčinu i humor - čemu sve to i zašto? Ako je tome tako – a bojimo se da jest – onda je funkcija teatra da tom vremenu odgovori nekim svježim rukopisom. Taj novi rukopis na užičkom festivalu sadržan je u pitanju može li civilizacija jeftinog spektakla sakriti sve greške koje smo napravili, o čemu govori primjerice riječki „Turbofolk“ . Na kraju selektor zaključuje: „Vjerujem kako ćemo gledati sjajne glumce, drugačije predstave i kazalište koje nas se tiče. Takvo kazalište se preporučuje za jednu selekciju estetske izvrsnosti i društvene izoštrenosti“.

O nagradama „Ardalion“ na Festivalu bez prijevoda odlučivat će žiri u sastavu: srpska glumica Đurđija Cvetić (predsjednica žirija), srpski teatrolog Ivan Medenica, hrvatski teatrolog Darko Gašparović, makedonski redatelj Martin Čokovski i kostimografkinja užičkog Narodnog pozorišta Snježana Kovačević.

Predstavu „Turbofolk“ nose sjajni glumci Hrvatske drame riječkog Kazališta: Anastazija Balaž Lečić, Olivera Baljak, Andreja Blagojević, Alen Liverić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Tanja Smoje.Taj je glumački ansambl, podsjetimo, na Međunarodnom festivalu malih scena dobio posebnu pohvalu stručnog žirija.

Redatelj Oliver Frljića potpisuje izbor glazbe i scenografiju zajedno s Borutom Šeparovićem, dramaturgom predstave. Za kostimografiju je zaslužan Modni studio artiđana a za oblikovanje svjetla Boris Blidar.

13. travanj 2010.

Disleksija - premijera u &TD-u

Premijera: 17. travnja u 20 h, a druge izvedbe: 19., 20. i 22. travnja u 20 h, u polukružnoj dvorani Teatra &TD...

Pojam disleksije autorica koristi kao metaforu za problem komunikacije i interakcije subjekta sa suvremenom stvarnošću koja ga okružuje i proizvodi. "Disleksičan je svaki onaj prostor mog pokušaja interakcije sa svijetom oko sebe, sa svijetom koji nisam ja. I jer je taj svijet za sebe, a ne za mene, za njega sam ja nježni sociopat, a on za mene ugrofinski", objašnjava Irena Čurik, autorica teksta i redateljica.

Svi se likovi pritom trude samodefinirati, reflektirajući svoju poziciju u "disleksičnom" svijetu i pokušavajući pritom shvatiti jesu li oni disleksični ili je svijet disleksičan. Moja besjeda je balada potlačenog ega, moja disleksija je zvuk ljetne terase za utjehu bluesu propuštenih prilika. Melankolija je samo-replicirajuća struktura koja neprestano generira otuđenje na koje se potom žali - ja sam jadni dislocirani i dezorijentirani modernist zaglavljen u postmodernom svijetu.

Disleksija preuzima moduse izvedbe iz zapadnjačke tradicije stand-up žanra, u kojem stand-up određuje formu glumačkog izražaja. Četvero likova kroz suigru s partnerom i gledateljima pronalazi vlastite načine prevladavanja i skrivanja, izbjegavanja i suočavanja s nužnom uključenošću u stvarnost. Kao kontrapunkt njima, svijest u sebe propušta također i filozofijski oblikovan diskurz (Heidegger, Deleuze, Wittgenstein), potvrđujući još jedanput paradoksalno istovremeno trajanje stvarnosti oko nas i u nama samima.

Rastrojeno ja pokušava introspekcijom  i analitičkim sagledavanjem svakodnevnih, banalnih situacija, poput vožnje tramvajem ili sjedenja u polupraznom kafiću, otkriti izlaz iz nemogućnosti iščitavanja kodova svijeta. Međutim niti jedan put ne donosi potpuno olakšanje ni oslobođenje – komunikacija se, oduvijek i zauvijek, nužno uvijek zamrsi, te autorica zaključuje: Idem u stand-up. Ostavljam sve.

Tekst i režija: Irena Čurik
Dizajn svjetla: Igor Zelić
Glazbeni suradnik: Frano Đurović
Klavijature: Tvrtko Jurić
Producentica: Štefica Bartolin

Izvode: Lana Barić, Csilla Barath Bastaić,  Nikša Butijer, Tvrtko Jurić

Irena Čurik (1983.) dramaturginja je, kazališna i radijska autorica. 2008. predstavila se svojim (post)dramskim tekstom 'Je n'ais plus d'idées' u Teatru &TD. Kao asistentica redatelja i dramaturginja surađivala je s K. Dolenčićem, B. Violićem, O. Frljićem, V. Vorkapić, B. Brezovcem, V. Matulom, N. Djurićem, subRosom i drugima.
Inicijatorica je i projekata Noćni Lab, LabFEst, Škripultura. Uređivala je kulturni i umjetnički program Radija SC. Stalna je suradnica Trećeg programa HR i emisije Kazalištarije/Odeon.


 

09. travanj 2010.

Izložba Manuele Freingang "Metafizika prostora"

Likovna umjetnica i scenografkinja Manuela Freigang u galerijskom prostoru Ministry of Beauty (Varšavska 14/II.) hrvatskoj se publici premijerno predstavlja serijom fotografija "Metafizika prostora"...

Fotografskim manipulacijama intenziteta boje, balansa svjetla i sjene te mekanim fokusom Manuela Freigang sekvence vlastitih scenografskih prostora dovodi do ruba apstrakcije. Fotografije koje su, kako sama kaže – „rezultat subjektivne, umjetničke percepcije tih prostora s pozicije filozofskog gledišta“, čitaju se kao izraz autentične atmosfere tih prostora.

Serija je nastala od 2006. do 2010. godine u okviru filmskih setova, čiju scenografiju potpisuje autorica. Ovom izložbom nastavlja se niz fotografskih izložbi u prostorima Ministry of Beauty, koji je započet krajem 2009. godine, kao direktan odgovor na potrebu i interes stručne i laičke javnosti za kvalitetnom fotografskom izložbenom djelatnošću. U ovom će se prostoru ubuduće uz izložbe održavati i povremene fotografske radionice, paneli, predavanja. Na istoj lokaciji nalazi se i prostor za studijsko snimanje, a na prodaju je dostupna i najsuvremenija fotografska oprema.

Izložba, koja je prodajnog karaktera, otvorena je za posjetitelje od 15. travnja do 15. svibnja 2010. godine, radnim danom od 17 do 20 sati i subotom od 10 do 13 sati, ili prema unaprijed dogovorenom terminu.

 

31. ožujak 2010.

Budor & Čule – samostalna izložba u Brusselsu

Radovi pod nazivom "Uspon kreativne klase" mogu se razgledati od 2. do 16. travnja...

Dora Budor i Maja Čule o čijem smo radu već nekoliko puta pisali u LivingStoneu, predstavljaju se samostalnom izložbom u "Second Room" galeriji u Brusselsu, Belgija. Radovi pod nazivom "Uspon kreativne klase" mogu se razgledati od 2. do 16. travnja. Freelance dizajnerice Dora Budor i Maja Čule surađuju unazad 5 godina na projektima iz područja kulture i neprofitnih organizacija. Njihovi radovi nagrađivani su na međunarodnim festivalima Magdalena (dva Golden Bra i glavna nagrada festivala), izložbi grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf 10 (Zgraf Welcome), izložbi hrvatskog dizajna 0708, te su izabrane kao jedne od 13 predstavnika Hrvatske za 14. Bienalle mladih umjetnika Europe i Mediterana ove godine u Skoplju.

Izvor: www.culturenet.hr.

31. ožujak 2010.

Kamovfest - nova manifestacija riječkog HNK Ivana pl. Zajca

Vitez je crne psovke, prvi hrvatski pjesnik asfalta, velikan hrvatske i svjetske avangarde, predvodnik hrvatske moderne. Samo je jedan hrvatski književnik kojemu pripadaju ove značajke. On je Janko Polić Kamov, a ove se godine navršava točno stotinu godina od njegove prerane smrti. Iako je umro sa samo 24 godine, Janko Polić Kamov za sobom je ostavio djela koja i danas izazivaju oduševljenje čitatelja te privlače teoretičare književnosti...

Na vrijednost i važnost Janka Polić Kamova, književnika rođenoga u Rijeci, odlučilo je ukazati i riječko Kazalište. „U povodu njegove stote obljetnice smrti HNK Ivana pl. Zajca ustanovio je novu manifestaciju KamovFest koji će trajati tri dana, od 9. do 12. travnja 2010. godine, a vjerujem kako će postati i tradicionalna, to jest svojevrsni pandan Zajčevim danima“, rekla je to intendantica riječkog HNK Ivana pl. Zajca Nada Matošević Orešković na konferenciji za novinare u Gradu Rijeci u okviru koje je najavljen cjelogodišnji projekt „Zalijepi se na Kamova“ iniciran iz Grada Rijeke a u povodu 100. godišnjice smrti Janka Polića Kamova. „Ovo je jedan od rijetkih projekata koji je uspio okupiti veliki broj sudionika, od kulturnih institucija i ustanova, preko udruga do pojedinaca. To samo pokazuje koliko je u Rijeci prisutna ideja i promišljanje da Kamov mora biti jedan od  brandova grada“, ustvrdio je tom prigodom riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Središnji događaj manifestacije je praizvedba predstave Hrvatske drame „Da je proklet Kam“, elegija vrhu zalutale duše u režiji priznatog riječkog redatelja srednje generacije Laryja Zappije u petak, 9. travnja u 19,30 sati. U glavnim su ulogama dvoje gostujućih mladih glumaca Igor Kovač (Kamov) i Iva Mihalić (Kitty). Uz njih tu su i sjajni glumci Hrvatske drame Anastazija Balaž Lečić, Žarko Radić, Damir Orlić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Denis Brižić, Olivera Baljak, Davor Jureško, Biljana Torić i Alen Liverić. Reprizne izvedbe „Da je proklet Kam“ su na programu 10. i 12. travnja 2010. u 19,30 sati.  

U subotu, 10. travnja i ponedjeljak, 12. travnja u 19,30 sati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku na programu je Baletna večer Staše Zurovca „Pjesma nad pjesmama“ – „San zaručnice“, dvije baletne jednočinke ovog koreografa snažnog autorskog rukopisa i osebujnog stila.  Prva, „Pjesma nad pjesmama“, inspirirana je jednom od najljepših biblijskih pjesama te istoimenom pjesmom Janka Polića Kamova, a zadržava poantu na univerzalnoj temi ljubavi.

Drugi dio večeri rezerviran je za riječku premijeru baleta „San zaručnice“  o muško-ženskim odnosima na pjesme Jeana Marca Zelwera i Toma Waitsa. U riječkoj verziji „Sna zaručnice“, koji je s iznimnim upsjehom izvođen  na Svjetskoj izložbi Expo u Lisabonu, maloj sceni Covent Gardena u Londonu te Beogradu, Dubrovniku i Zagrebu, plešu riječki baletani Johan Ludwig Leopold Jerkander, Svebor Zgurić, Vladimir de Freitas Rosa i Camila Izabel Moreira.

„Putnici i psovači“ poetry performing art  projekt je koji će se odvijati u većini pratećih prostora HNK-a u ponedjeljak, 12. travnja s početkom u 18 sati, najavila  je intendantica.  U performanceu, temeljenom na Kamovljevim stihovima iz zbirke „Psovka“, sudjelovat će glumci Alen Liverić, Predrag Sikimić, Leonora Surian i Alida Delcaro. Scenski pokret potpisuje Žak Valenta. U sklopu subotnjih matineja u foyeru Kazališta, 10. travnja u 12 sati,  održat će se recital Mirelle Toić s djelima Milutina Polića, priznatog glazbenika, brata Janka Polić Kamova te djelima Ivana pl. Zajca i Ivana Matetića Ronjgova.  U recitalu će sudjelovati i mezzosporanistica Kristina Kolar te Ana Anconelli na glasoviru.  

KamovFest će početi okruglim stolom „Kamov i njegovo doba“ u foyeru Kazališta 9. travnja u 12 sati pod vodstvom prof. Mladena Urema i uz sudjelovanje vrsnih poznavatelja Kamovljeva lika i djela od prof. dr. Mladena Machieda preko prof. Milana Zagorca i prof. Igora Simonića do prof. Igora Žica i akademskog kipara Zvonimira Kamenara, zaključila je na kraju svojega predstavljanja intendantica Nada Matošević Orešković.   

 

29. ožujak 2010.

Teatar &TD: Žrtve Zemljopisa 2: Povratak žrtve

Predstava igra 30. i 31. 03. u Velikoj dvorani, u 20 h...

Miran Kurspahić  i Rona Žulj projekt su nazvali 'Žrtve zemljopisa' kako bi se u ovom kazališnom projektu referirali na geografske, geopolitičke, političke, sociološke, sociopolitičke pa i sasvim osobne aspekte bivstvovanja u pred-europskoj im domovini. Ta građa, na prvi pogled usko unutar-kazališno orijentirana, postaje široko relevantna, a problemi i promišljanja vanjski primjenjiva, baveći se pitanjima mikropolitike i politike umjetnosti, privatnih mehanizama djelovanja i preslika tih mehanizama u nečijem umjetničkom djelovanju, stvaranja scenskog, privatnog i autorskog identiteta, prezentaciji identiteta pred drugime i pomoću drugoga, pitanjima pripadnosti i želje da se istupi, da se prezentira.

Žrtve zemljopisa dio su projekta Connections, međunarodne inicijative umjetnika i mentora,čiji je osnovni cilj jačanje komunikacijskog procesa između različitih generacija kazališnih umjetnika i različitih kazališnih stilova te otvaranje diskusije o promjenama i stalnostima u kazališnom svijetu.

Igraju: Sven Jakir, Dean Krivačić, Miran Kurspahić
Video: Vanja Vascarac
Producentica: Petra Glad

25. ožujak 2010.

Koncert filmske glazbe „Zvjezdana prašina“

„Zvjezdanu prašinu“ ne propustite u petak, 26. ožujka 2010. s početkom u 20 sati u Teatru Fenice...

Koncert filmske glazbe „Zvjezdana prašina“ koji je izveden u siječnju ove godine pred iznimno zadovoljnom  publikom, koja je tada do posljednjega mjesta ispunila gledalište riječkog Kazališta,  ponovno je na programu. Neke od najljepših melodija iz glasovitih filmskih klasika 20. stoljeća i broadwayskih  mjuzikla te jazz standarde, ponovno sviraju pod dirigentskim vodstvom Josipa Forembachera i Igora Vlajnića, orkestar riječke Opere i riječki Big Band.

Na programu su ponovno djela poput „Cherbourški kišobrani“  Michela Legranda, „Autumn in NewYork“ Vernona Dukea, „Night&Day“ Colea Portera, „Moon River“  H. Mancinija ili „As time goes by“ M. Hupfelda. Solisti na koncertu su: harfistica Diana Grubišić Ćiković i  Josip Forembacher na tenor saksofonu. Koncert majstor je Romeo Drucker. Sve aranžmane potpisuje Josip Forembacher.